Zahvaljujem našem donatoru, JANAF d.d. koji već drugu godinu za redom podržava naše projekte Sponzorstvom tvrtke JANAF omogućeno je pokretanje novog programa za djecu u kolicima u sklopu #TenisBezGranica.   Hvala na donaciji i podršci.  Jedva čekamo proljeće.

The post Zahvala JANAF-u appeared first on Sport4Autism.

The post Hvala JANAF-u appeared first on Sport4Autism.

Link na članak: https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/provjereno-donosi-pricu-o-teniskom-klubu-za-djecu-s-autizmom—651739.html

Link na Video

The post Priča o djeci s autizmom koja slave male pobjede kao veliki šampioni | Provjereno (13.05.2021) appeared first on Sport4Autism.

Dodatne edukacije naših djelatnika dio su naše želje da kontinuirano unapređujemo naše programe.  Do sada smo sudjelovali na:

• 2021 – ABA Level 2 (Autism Intermediate) by Special Learning, Inc
• 2020 – ABA Level 1 (Autism Basic) by Special Learning, Inc
• 2020 – Učinkovite metoda rada s osobama iz spektra autizma
  (predavači: Iva Kovačič, prof. def., SI pedagog ; Mateja Vukašinec mag. rehab. educ., SI pedagog)
• 2019 – Austism Fitness Certification (predavač: Eric Chessen)

The post Neprestano učimo appeared first on Sport4Autism.

PECS metoda i primjena vizualnog rasporeda u radu sa djecom sa PSA

PECS (The Picture Exchange Communication System) predstavlja sustav komunikacije koji se temelji na razmjeni sličica.  Razvili su ga Lori Frost i Andy Bondy prvenstveno za djecu iz autističnog spektra ali koristi se i kod drugih komunikacijskih poremećaja.  Ova metoda sve se više koristi kao komunikacijsko treniranje, kako kod djece tako i kod odraslih sa različitim dijagnozama gdje postoje poteškoće u funkcionalnom komuniciranju.  PECS ne usporava i ne smanjuje verbalnu komunikaciju jer se koristi u kombinaciji s verbalnim uputama.  Korištenje ovog tipa komunikacije može započeti bilo kada, brzo se usvaja i neovisno je o starosnoj dobi.

Različita istraživanja pokazala su da PECS metoda potiče komunikaciju, odnosno socijalnu interakciju djece sa okolinom u različitim uvjetima (škola, dom.. ), te unapređuje inicijaciju komunikacije a samim time  reducira reakcije frustracije, poveća samopouzdanje i sigurnost.  Korištenje PECS metode dovodi do porasta i u verbalnoj komunikaciji.

Kroz #TKTAutismFitness program koristimo vizualni raspored u svakodnevnom radu sa djecom sa poremećajem iz spektra autizma. Vizualna komunikacija je obično jasnija zbog čestih poteškoća u auditivnoj obradi instrukcija tj. prisutnih teškoća jezičnog razumijevanja.   Dijete bolje razumije ono što vidi nego što čuje, a samim time ono je motiviranije za izvođenje aktivnosti.   Mnoge osobe imaju teškoća s prijelazima iz aktivnosti u aktivnost, generalizacijom naučenih vještina, promjenama u okolini te sekvencioniranju zadataka s više koraka.

Vizualni raspored predstavlja sustav vizualne podrške koji prikazuje smjernice i vježbe koje su planirane i programirane i odrađuju se prema točnom redoslijedu.  Pomoću vizualnog rasporeda dijete ima strukturiran sat vježbanja sa njegovim početkom i završetkom, što mu daje predvidljivost i sigurnost, te potiče samostalnost u izvršavanju zadataka.  Vizualni raspored također pomaže u lakšem razumijevanju zadataka (dijete zna točno što se od njega traži), lakšem prelasku na drugi zadatak, većoj koncentraciji i pažnji, smanjenju nepoželjnih oblika ponašanja i reduciranju anksioznosti.U radu sa djecom sa PSA kroz vizualni raspored primijetili smo mnoge pozitivne promjene kod djece.  Ponajprije to su:
– poboljšanje u koncentraciji i pažnji
– poboljšanje motivacije i sigurnosti u izvođenju zadataka
– samostalnost u izvođenju niza aktivnosti
– smanjenje nepoželjnih ponašanja
– smanjenje anksioznosti i stresa pa samim time i unapređenje zdravlja i kvalitete života

Copyright ©  TK Travnjak

The post PECS metoda i primjena vizualnog rasporeda u radu sa djecom sa PSA appeared first on Sport4Autism.

Sa ciljem daljnjeg unapređenja našeg #TKTAutismFitness programa, aerobni dio treninga naši polaznici mogu odrađivati na profesionalnoj traci za trčanje.

Znanstvena istraživanja potvrdila su da aerobne vježbe poboljšavaju motoričke sposobnosti, umanjuju hiperaktivnost, poboljšavaju generalni fitness, potiču poželjne oblike ponašanja (umanjuju stereotipne radnje) itd.  Nije zanemarivo niti da je gotovo 50% djece s poremećajem iz spektra autizma ima problem sa prekomjernom težinom, a time i veći rizik od dijabetesa, kardioloških problema, problema sa kostima i zglobovima, anksioznosti, itd.

Trčanje ukratko pomaže u poboljšanju emocionalnog i fizičkog zdravlja.  Svaki naš trening zato je od prvog dana sadržavao aerobne elemente ali je jednako tako taj dio treninga bio najmanje zanimljiv polaznicima.

Traka za trčanje pokazala kao apsolutni hit i odličan motivacijski faktor za velik broj djece.

The post Aerobni treninzi kod djece sa PSA appeared first on Sport4Autism.

Primjena DNS (Dinamičke neuromuskularne stabilizacije) terapijske tehnike kod djece sa PSA

Dinamička neuromuskularna stabilizacija (DNS) predstavlja terapijsku tehniku gdje je glavni temelj stabilizacija lokomotornog sustava (odnosno abdominalne muskulature, zdjeličnog dna i dijafragme). Ova metoda temelji se na razvojnoj kineziologiji, odnosno razvoju djeteta tijekom prve godine života.  DNS metodu je razvio profesor Pavel Kolar, PT, PhD (Director of the Rehabilitation Department, University Hospital Motol School of Medicine, Prague, Czech Republic).  “Every Developmental Position is an Exercise Position” –Pavel Kolar

Kod djece sa PSA mogu se uočiti različiti problemi lokomotornog sustava, poteškoće vezane uz slabost i nestabilnost trupa, ograničeno kretanje ekstremiteta, nesvjesno razvijanje neispravnih pokreta i sl., što može dovesti do raznih problema i ozljeda.  Svaki pokret počinje stabilizacijom svih segmenata tijela. Dobra stabilizacija preduvijet je za ravnotežu, sigurnost i učinkovitost pokreta te ako je ona narušena dolazi do poremećaja u funkciji lokomotornog sustava. Pokret postaje neučinkovit i pojavljuje se preopterećenje određenih dijelova tijela, a samim time dolazi i do ozljede.

U DNS-u se govori o pojmu „centar stability for distal mobility“ (centralna stabilnost za distalnu mobilnost).  Ako je trup stabilan, ekstremiteti se mogu kretati bez ograničenja, te lakše proizvesti silu potrebnu za izvođenje pokreta.  U početku,  DNS  je  bio  namjenjen  djeci  sa cerebralnom  paralizom  te  raznim  drugim neurološkim  poteškoćama u  razvoju.  Nakon  postignutih  odličnih  rezultata  počeo  se  primjenjivati  i  kod  drugih dijagnoza.  S obzirom  da djeca sa PSA imaju brojne motoričke i posturalne deficite, DNS metoda terapijskog vježbanja koristi se za unaprijeđenje lokomotornog sustava, postizanje  bolje  stabilnosti i funkcionalnosti pokreta, poboljšanje motoričkih sposobnosti, postiguća i prevencije ozljeda.   Također,  koristi se kod problema sa kralježnicom (protruzije/ekstruzije diskova, skolioze, povećane kifoze i lordoze i sl.), kod smanjenog mišićnog tonusa, bolova i ograničenja pokreta kukova i ramena i kod mnogih drugih stanja i problema lokomotornog sustava.  DNS je koristan kod svih dobnih skupina, od dojenčadi do starije dobi te se ovaj oblik rehabilitacije temelji na procjeni terapeuta te daljnjoj individualnoj terapiji.

Prilokom provođenja vježbi dinamičke neuromuskularne stabilizacije koriste se sve razvojne  pozicije djeteta (npr. položaji koji zauzimaju male bebe).

Na slici su navedeni najvažniji razvojni položaji u kojima se provode vježbe DNS-a.  Prilikom provođenja vježbi dinamičke neuromuskularne stabilizacije važno je vježbe izvoditi od jednostavnijih ka složenijim, od poznatih prema nepoznatim i od lakših ka težim.  Vježbe se izvode prateći osnovne principe: uspostaviti pravilan ritam disanja,  uspostaviti i zadržati kvalitetan položaj donjeg (lumbalnog) dijela leđa te osigurati pravilan položaj zglobova prilikom izvođenja vježbi.  Svaki sat sadrži vježbe pokretljivosti, ravnoteže, fleksibilnosti, i specifičnog disanja u modificiranim položajima motoričkog razvoja, s  postepenom upotrebom rekvizita  (elastična traka, lopta i štap), a u nastavku će biti navedeni primjeri vježbi kroz progresiju.

Zaključak

Dinamička neuromuskularna stabilizacija predstavlja iznimno učinkovitu terapijsku tehniku, te je vrlo brzo postala popularna u vrhunskim rehabilitacijskim i sportskim ustanovama diljem svijeta.  Za djecu sa PSA ovakav oblik vježbanja je iznimno koristan, u kombinaciji sa ostalim elementima trenažnog procesa. Vježbe je potrebno prilagoditi svakom djetetu i provoditi ih postupno, uz asistenciju, sa vlastitom težinom ili različitim pomagalima. Vježbe su strukturirane prema individualnom programu, te su posebno planirane i programirane s obzirom na poteškoće koje dijete ima. Prilikom rada DNS metodom, prvo se vrši procjena stanja lokomotornog sustava, a potom pristupa terapisjkom djelu otklanjanja disfunkcija funkcionalnim pristupom.

Pravilno dozirane i kvalitetno provodene vježbe DNS-a utječu na pravilan i skladan razvoj lokomotornog sustava djece sa PSA, što im omogućuje lakši i kvalitetniji svakodnevni život i zbog toga ih je poželjno uključiti u dnevni trenažni proces.

Copyright ©  TK Travnjak

The post Primjena DNS terapijske tehnike kod djece sa PSA appeared first on Sport4Autism.

Vaš, TK Travnjak.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

The post Novi prostor za provedbu programa #TKTAutismFitness appeared first on Sport4Autism.

Najčešći motorički i posturalni problemi kod djece sa PSA i pravilan odabir korektivnih vježbi

Tjelesna aktivnost temeljni je aspekt optimalnog razvoja svakog čovjeka pa tako i djece sa PSA.  Kroz posebno osmišljene fitnes programe djeca vježbaju pravilne obrasce tjelesnog kretanja, jačaju oslabljenu muskulaturu, usvajaju i usavršavaju različita motorička znanja i sposobnosti, uspostavljaju i održavaju pravilnu posturu tijela što im  omogućuje svakodnevno funkcioniranje, a ujedno i kvalitetniji život.

Među pozitivnim učincima koji su zabilježeni kao rezultat tjelesnog vježbanja su smanjenje stereotipa i agresivnog ponašanja kao i smanjenje indeksa tjelesne mase (BMI) kod djece sa PSA.  Osim toga, poboljšanja su primijećena u motoričkoj koordinaciji, dinamičkoj ravnoteži, snazi ​​mišića ruku, akademskom učinku  i različitim psihosocijalnim područjima (Ferreira i sur., 2018).

Motorička funkcija povezana je i utječe na razvoj govora, unaprjeđenje komunikacijskih i socijalnih vještina kroz raznovrsne vježbe.  Takožer, primjetan je utjecaj na razvoj percepcije (vizualne, auditivne, taktilne), učenje adaptacijskih vještina i osposobljavanje za kognitivne i emocionalne teškoće, te razvijanje interesa, kreativnosti i specifičnih vještina.

Motorički deficiti odnose se na probleme kao što su slabost i krutost mišića, poteškoće fine i grube motorike, smanjenje normalnog tonusa muskulature, nedovoljan razvoj motoričkih sposobnosti i sl.  U programu fitnesa koriste se specifične vježbe za svaki od navedenih problema.

Motoričke poteškoće 

• Poteškoće fine motorike (koordinacija pokreta kostiju, zglobova i mišića šake radi izvođenja malih, preciznih pokreta).  Koriste se vježbe za poboljšanje fine motorike i jačanje mišića šake (posebno prstiju).
• Poteškoće grube motorike (veliki pokreti cijelog tijela odnosno grupe mišića).  Koriste se vježbe za razvoj pravilnog hoda, pokreta bacanja i hvatanja, pravilnog držanja i ravnoteže
• Smanjena koordinacija lokomotornih vještina (slaba koordinacija ruku i nogu).  Koriste se vježbe trčanja različitim tempom, skakanja, penjanja, provlačenja, pokreti bacanja i hvatanja.

• Hipotonija (loša kontrola održavanja glave, smanjen mišićni tonus, sporo razvijanje motoričkih sposobnosti).   Koriste se različite vježbe za poboljšanje i kontrolu mišićne snage, ravnoteže, motorike i koordinacije, pravilnog držanja kao i za poboljšanje funkcije disanja.

• Hod na prstima (takav hod može dovesti do nepravilnog razvoja mišića u listovima ili do skraćivanja Ahilove tetive).   Koriste se vježbe za istezanje mišića nogu, jačanje mišića natkoljenice i potkoljenice.

• Poteškoće ravnoteže (poteškoće u održavanju stabilnog i uspravnog položaja u različitim uvjetima i situacijama, problemi propriocepcije).  Koriste se vježbe za uspostavljanje i održavanje ravnotežnog položaja na različitim pomagalima, te vježbe za razvoj propriocepcije.
•  Nedostatak fleksibilnosti (smanjen opseg pokreta u zglobu kuka i ramena, skraćeni i slabi mišići stražnjeg dijela natkoljenice i potkoljenice).  Koriste se vježbe za povećanje opsega pokreta kroz vježbe istezanja, izduživanje mišića u svoju punu duljinu kako bi se poboljšala njihova funkcija i elastičnost što utječe na povećanu mišićnu kontrolu.

Problemi s posturom

Pravilno držanje tijela (postura) predstavlja sklad svih mišića, zglobova,kostiju i vezivnog tkiva.  Kod procjene posture djeteta valja obratiti pozornost o općem dojmu tijela, da li dijete ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pothranjen, omjer trupa, ruku i nogu, položaj glave u odnosu na trup, pravilno držanje.  U nastavku su navedeni problemi i promjene koje se mogu pojaviti kod djece sa PSA počevši od stopala prema vratu i glavi.

• Spušteno stopalo (najčešće spušten medijalni svod stopala). Koriste se vježbe za jačanje mišića potkoljenice i kratkih mišića koji sudjeluju u izgradnji svoda stopala, primjenjuju se različite vježbe hodanja, penjanja, skakanja.
• Genua valga ( „X noge“, koljena idu prema unutra).  Koriste se vježbe za jačanje medijalnih ligamenata (unutarnja strana stopala) i mišića natkoljenice i potkoljenice.

• Podvijena zdjelica i nedovoljno uvinuće u donjem dijelu leđa. Koriste se vježbe za osvještavanje pozicije zdjelice, mobilnosti donjeg dijela leđa,  pravilnog hoda, preskoka, pravilno izvođenje čučnja.

• Kifotično loše držanje (dolazi do povećanja torakalne fiziološke kifoze, glava je u pretklonu a ramena povijena naprijed, javlja se izbočenost (konveksitet) sa stražnje strane a konkavitet s prednje strane te su mišići sa stražnje strane istegnuti i njih treba jačati a mišići sa prednje strane trupa su skraćeni, njih treba istezati).  Koriste se vježbe za jačanje mišića leđa, istezanje prsnih mišića, vježbe pravilnog držanja

• Protrakcija glave i ramena (pokret/položaj glave i ramena prema naprijed, naspram tijela). Koriste se vježbe za jačanje donjeg  i gornjeg trapeziusa, serratus anteriora,  te vježbe za pravilno držanje glave i ramena.

Sat tjelesnog vježbanja kod djece sa PSA strukturiran je prema individualnom kineziterapijskom programu potpuno prilagođenom njihovim potrebama i mogućnostima.  Za kvalitetnu provedbu koriste se specifične metode rada i smjernice koje omogućuju pravilan motorički razvoj djeteta.  Treninzi su planirani i programirani s obzirom na specifičnost pojedinog djeteta, te se na temelju individualnih sposobnosti i potreba određuju glavni ciljevi u trenažnom procesu.  Naglasak je na pravilnom motoričkom razvoju, prevenciji i smanjenju motoričkih i posturalnih poteškoća, ali isto tako i učenju novih motoričkih znanja i pokreta u funkciji lakšeg i boljeg snalaženja u svakodnevnom životu.

Copyright ©  TK Travnjak

The post Najčešći motorički i posturalni problemi kod djece sa PSA i pravilan odabir korektivnih vježbi appeared first on Sport4Autism.

Smugmug galeriju slika pogledajte ovdje.

The post Izlet na Sljeme – 10.2019 appeared first on Sport4Autism.